Plemenita i nadasve humana djelatnost da se drugome očuva, vrati ili popravi zdravlje ponekad je neizbježno skopčana s rizikom suprotnog učinka - gubitkom života i pogoršanjem zdravlja.
Greške u liječenju su osmi uzrok smrti u Americi te analize pokazuju da je 1999. godine u Americi umrlo između 44.000 i 96.000 bolesnika u bolnicama kao posljedica neke greške. O veličini tog broja govori podatak da je te iste godine u prometnim i drugim nezgodama u Americi poginulo 43.000 ljudi, a da je od raka dojke umrlo 42.000 ljudi, a od AIDS-a 17.000 ljudi.
Greške u medicini zaista su relativno česte. Od onih bolesnika koji ulaze u bolnice, prema nekim američkim statistikama od 2,9% do 3,7% na kraju imaju i posljedice medicinskog tretmana. Od tih grešaka koje su nastale u toku liječenja čak 58% se smatra preventabilnim.
U današnje vrijeme o greškama u medicini saznajemo na tri osnovna načina: na temelju pritužbi bolesnika (subjektivni osjećaj nezadovoljstva), na temelju dokumentiranog oštećenja zdravlja (objektivna činjenica oštećenja zdravlja — invalidnosti ili smrti uslijed liječenja), na temelju stručne procjene (svijest o grešci).
Hrvatska javnost je u posljednje vrijeme, gotovo svakodnevno, obaviještena o greškama u zdravstvu. Mediji izvještavaju o greškama najčešće putem pritužbi bolesnika.